Natrij je jedan od glavnih elektrolita u organizmu. Hidratantnost organizma zavisi od natrija, jer je on zadužen za unošenje vode u ćelije i time reguliše razinu izvanćelijske tekućine u tijelu. Njegov „suparnik“ je kalij, koji pumpa vodu i tekućinu iz ćelija. To je princip takozvane „natrijum- kalijeve pumpe“ kojom se reguliše proces razmjene supstanci između ćelije i njene okoline.Natrij je u organizmu važan za održavanje raspodjele tekućina i pH ravnotežu u tijelu, kiselo-bazičnu ravnotežu u organizmu, volumen krvi, za prenošenje elektrohemijskih signala u nervnom sistemu, te za upravljanje stezanja mišića.Natrij omogućava ulazak glukoze i ostalih hranjivih supstanci u ćelije, te rad srčanog mišića. Natrij je uključen i u apsorpciju mnogih hranjivih tvari iz crijeva pomoću natrijum- kalijeve pumpe. Natrij sam nije štetan za zdravlje, nego natrij hlorid, kuhinjska sol i to samo ukoliko se previše unosi u tijelo. Kuhinjska sol u prevelikoj količini može dovesti do povećanja krvnog pritiska. Hrana koja u sebi sadrži previše soli veže vodu, to povećava volumen krvi i time dolazi do povećanja pritiska. Već 8-10 g soli veže litru vode. Prevelika količina natrijum hlorida može čak dovest i do smrti.Druga jedinjenja sa natrijom, kao što su natrij hidrogenkarbonat djeluju tako da smanjuju pritisak i dovode do povećanog izmokravanja. Zbog toga mnogi kardiolozi i urolozi preporučuju pijenje bazičnih voda koje u sebi imaju natrij hidrogenkarbonat.
Izvori
Natrij se nalazi u većini hrane koju konzumiramo. Međutim
, biljke općenito sadrže malo natrija, dok su grašak, a posebno celer iznimke. Naime, oni sadrže značajnije količine natrija. Prirodni izvori natrija su mlijeko, meso, jaja i većina povrća. No, natrij najviše dobivamo konzumacijom natrijeva klorida, tj. obične kuhinjske soli. Sol dodana tijekom kuhanja čini oko 15 % dnevnog unosa natrija, a voda i hrana koja ga prirodno sadrži manje od 10 %. Sol se također koristi u proizvodnji hrane, pa se procjenjuje da 75 % natrija kojeg konzumiramo dobivamo iz upravo obrađene hrane. Konzervirano meso, začini, ukiseljeno povrće i grickalice sadrže velike količine natrija. Dimljeno i obrađeno meso te suhomesnati proizvodi (šunka, kobasice), gotovi umaci, kruh, instant tjestenina, obrađeni sirevi i konzervirana riba također sadrže veće količine natrija. Brza hrana (eng. fast food) općenito sadrži velike količine natrija. Također, jako je bitan omjer natrija i kalija u hrani, koji u u svježoj hrani iznosi u prosjeku 1:7. Međutim, današnji način prehrane (dodatno zasoljavanje hrane, brza hrana) i obrade hrane, omjer iznosi 3:1. Povećan unos natrija, tj. natrijeva klorida ima mnoge neželjene učinke na zdravlje, pa se ne preporuča pretjerano zasoljavati hranu
Niske razine natrija
Hiponatrijemija (niska razina natrija u krvi) je koncentracija natrija u krvi ispod 136 miliekvivalenata (mEq) na litru krvi.
Koncentracija natrija u krvi padne prenisko kada je natrij prerazrijeđen prevelikom količinom vode u tijelu. Natrij može biti prerazrijeđen u ljudi koji piju ogromne količine vode kao što se ponekad događa pri nekim psihijatrijskim bolestima i u hospitaliziranih bolesnika koji intravenski primaju velike količine vode. U jednom i drugom slučaju količina uzete tekućine premašuje sposobnost bubrega da ukloni višak. Manje količine uzete vode―katkada tako male kao što je pola litre na dan―mogu dovesti do hiponatrijemije u ljudi čiji bubrezi ne funkcioniraju ispravno, kao što su oni sa zatajenjem bubrega. Hiponatrijemija se također često pojavljuje u ljudi sa zatajenjem srca i cirozom jetre u kojih je povećan krvni volumen. U takvim stanjima povećani krvni volumen ima za posljedicu preveliko razrijeđivanje natrija, iako je ukupna količina natrija u tijelu općenito isto tako povećana.
Hiponatrijemija se javlja u ljudi koji imaju smanjenu funkciju nadbubrežnih žlijezdi (Addisonova bolest), te izlučuju previše natrija. Gubljenje natrija mokraćom posljedica je manjka hormona nadbubrežne žlijezde aldosterona.
Ljudi koji imaju sindrom neodgovarajućeg lučenja antidiuretskog hormona (SIADH―kratica od engl. Syndrome of Inappropriate Antidiuretic Hormone) imaju nisku koncentraciju natrija iz različitih razloga. Pri tom poremećaju hipofiza na bazi mozga luči previše antidiuretskog hormona. Antidiuretski hormon uzrokuje da tijelo zadržava vodu i razrijeđuje količinu natrija u krvi.
Simptomi
Brzina kojom pada koncentracija natrija u krvi djelomično određuje težinu simptoma. Kada koncentracija pada polako, simptomi su blaži i ne počnu sve dok koncentracija ne postane izvanredno niska. Kada koncentracija pada brzo, simptomi su teži i pojavljuju se čak pri manjim sniženjima. Mozak je naročito osjetljiv na promjene u koncentraciji natrija u krvi. Zbog toga su među prvim simptomima hiponatrijemije boležljiva snenost i zbunjenost. Kako hiponatrijemija postaje težom, mišići se mogu trzati pa može doći do grčeva. U najtežim slučajevima slijede tupost, koma i smrt.
Liječenje
Teška hiponatrijemija je hitno stanje koje zahtijeva trenutno i intenzivno liječenje. Nakon što poduzmu sve potrebne mjere hitnosti, liječnici polako povećavaju koncentraciju natrija u krvi intravenskim tekućinama; ako se poveća prebrzo može doći do trajnog oštećenja mozga.
Uzimanje tekućine je ograničeno i liječnici nastoje otkriti i popraviti uzrok hiponatrijemije. U onih sa sindromom neodgovarajućeg lučenja antidiuretskog hormona (SIADH), otkrivaju se potencijalni uzroci i, ako je moguće, liječe. Mogu se dati demeklociklinski i tiazidski diuretici, lijekovi, koji mogu sniziti učinak antidiuretskog hormona na bubrege, ako se hiponatrijemija pogoršava ili ne popravlja unatoč ograničenja tekućine.
Visoke razine natrija
Hipernatrijemija (visoka razina natrija u krvi) je koncentracija natrija u krvi iznad 145 miliekvivalenata (mEq) na litru krvi.
U hipernatrijemiji tijelo sadrži premalo vode u odnosu na količinu natrija. Koncentracija natrija u krvi općenito raste nenormalno visoko kada gubitak vode pretegne nad gubitkom natrija, obično kada osoba pije premalo vode. Visoka koncentracija natrija u krvi znači da osoba ne osjeća žeđ kada bi to morala ili je žedna, ali ne može priskrbiti dovoljno vode za piće. Hipernatrijemija se može opaziti i u ljudi s nenormalnom funkcijom bubrega, proljevom, povraćanjem, povišenom temperaturom ili prekomjernim znojenjem.
Glavni uzroci visoke razine natrija
• Ozljeda glave ili neurokirurški zahvati na hipofizi
• Poremećaji drugih elektrolita (visoka razina kalcija a niska razina kalija)
• Uporaba lijekova kao što su litij, demeklociklin ili diuretici
• Prekomjerni gubici vode (proljev, povraćanje, povišena temperatura, prekomjerno znojenje)
• Bolest srpastih stanica (drepanocitoza)
• Diabetes insipidus
• Ograničeni pristup vodi (naročito u kombinaciji s bilo kojim od drugih uzroka)
Hipernatrijemija je najčešća u starijih osoba. Obično osjet žeđi se u starijih slabije razvija i manje je izražen nego u mlađih. Starije osobe koje su vezane uz krevet ili su dementne mogu biti u nemogućnosti da dođu do vode za piće čak i kad imaju osjet žeđi. Osim toga, u starijoj dobi bubrezi mogu slabije koncentrirati mokraću pa starije osobe ne mogu ni čuvati vodu. Stariji ljudi koji uzimaju diuretike koji tjeraju bubrege da izluče više vode su u posebnoj opasnosti od hipernatrijemije, naročito kada je vrijeme jako toplo ili su bolesni ili ne piju dovoljno vode. Hipernatrijemija je uvijek ozbiljna, a posebno to vrijedi za stariju dob. Umire gotovo polovica starijih ljudi smještenih u bolnicu zbog tog stanja. Međutim, smrtnost bi mogla biti visoka i zbog toga što mnoge žrtve imaju tešku osnovnu bolest koja je omogućila razvoj hipernatrijemije.
Hipernatrijemija može također nastati kada bubreg prekomjerno izlučuje vodu, kao što je pri dijabetesu insipidusu. U ljudi s dijabetesom insipidusom, ili hipofiza luči premalo antidiuretskog hormona (antidiuretski hormon uzrokuje da bubrezi zadržavaju vodu) ili bubrezi ne reagiraju odgovarajuće na hormon. Unatoč prekomjernom gubitku vode preko bubrega, ljudi s dijabetesom insipidusom rijetko razviju hipernatrijemiju, ako imaju normalan osjet žeđi i pristup vodi.
Simptomi
Kao kod hiponatrijemije, glavni simptomi hipernatrijemije nastaju zbog poremećenja moždane funkcije. Teška hipernatrijemija može dovesti do zbunjenosti, mišićnih trzaja, grčeva, kome i smrti.
Liječenje
Hipernatrijemija se liječi nadoknadom vode. U svim se slučajevima, osim u najblažim, tekućina daje intravenski. Pretrage krvi se rade svakih nekoliko sati kako bi se odredilo je li dano dosta tekućine. Koncentracija natrija u krvi se vrlo polako smanjuje, jer ako se stanje popravlja prebrzo može doći do trajnog oštećenja mozga.
Liječnici mogu napraviti dodatne pretrage krvi i mokraće kako bi odredili zašto je koncentracija natrija visoka. Jednom kada se utvrdi osnovni razlog, liječenje može postati specifičnije. Na primjer, ako osoba ima dijabetes insipidus, liječnici mogu dati antidiuretski hormon (vazopresin).
Nema komentara:
Objavi komentar