U znanstvenim pokusima, kada znanstvenici za određena testiranja trebaju debele miševe i štakore, hrane ih glutaminatom kako bi postali debeli. Ta je metoda vrlo učinkovita budući da se u normalnim okolnostima miševi i štakori neće lako udebljati, jer imaju dobru prirodnu regulaciju tjelesne težine. No, kad dobiju glutaminat, nateknu kao baloni. Glutaminat povećava proizvodnju inzulina, a djeluje i na supstance u mozgu koje povećavaju apetit, što je dobro je poznata činjenica u znanstvenim krugovima. Istraživanja pokazuju da i ljudi, a ne samo miševi, konzumacijom glutaminata povećavaju rizik za pretilost.
Glutaminat se u velikoj mjeri koristi u proizvodnji hrane kao pojačivač okusa. Dodaje se u sve gotove i polugotove proizvode, u mješavine začina i kocke za juhu. Nalazi se u suhomesnatim proizvodima, hrenovkama, salamama i kobasicama. Prehrambenoj je industriji uvijek cilj upotrebiti što manje mesa a što više vode i jeftinog škroba, zato u takve razrijeđene hrenovke i salame mora dodati različite kemijske dodatke i pojačivače okusa, jer ih inače onako bezukusne nitko ne bi kupovao. Kad sljedeći put posegnete za omiljenom vrstom hrenovki ili salame, pročitajte deklaraciju. Provjerite koliki je postotak mesa, jer sve ostalo su voda, škrob, kemikalije i pojačivači okusa. Uz pomoć glutaminata proteini poprimaju jedan više “mesni” okus, čak i kada u proizvodu uopće nema mesa. Ovo je odličan način da se kupcima prevare osjetila okusa.
Istraživanja su pokazala da glutaminat smeta funkcijama mozga, uzrokuje migrene, promjene raspoloženja pa čak i astmu. Jedna četvrtina stanovništva reagira na visoke doze glutaminata bez da razumije o čemu se radi. Ovi se problemi prvi put spominju kao ”sindrom kineskog restorana”, jer su osobe koje su često jele kinesku hranu, u kojoj se koriste velike količine glutaminata (tzv. umami – peti okus), upravo nakon jela dobivale reakcije poput migrene, nervoze želuca, pomutnje u glavi, proljeva, nepravilnosti rada srca, astme ili nagle promjene raspoloženja. U vrlo visokim dozama glutaminat uništava živčane stanice i mrežnicu oka.
Čim je otkrivena povezanost između glutaminata i zdravstvenih problema, u medijima je započela kritika prehrambene industrije zbog nekontroliranog dodavanja glutaminata u sve gotove i polugotove proizvode. Bojkot ovih proizvoda od strane potrošača sve je veći i inteligentni proizvođači sa sluhom za promjene počeli su proizvoditi namirnice bez glutaminata, te to jasno ističu na pakiranjima. Također, i mnogi restorani prestaju koristiti glutaminate, pa ćemo po restoranima diljem svijeta sve češće nailaziti na oznaku NO MSG(E621 Mononatrijev glutaminat).
Najbolji način da se zaštitimo od štetnih glutaminata je da ne kupujemo industrijske prerađevine koje ga sadrže. Najsigurnije je da kupujemo čiste nezagađene namirnice i sami kuhamo svoju hranu, jer samo tako možemo znati što jedemo, s obzirom da industrija na deklaracijama ne navodi skriveni glutaminat koji se krije pod drugim imenima.
Na deklaracijama može stajati glutaminat, pojačivač okusa, E620 - 625, MSG (engl. monosodium glutamate), MNG (hrv. mononatrijev glutaminat), kvaščev ekstrakt, hidrolizirani biljni protein, hidrolizirani sojin protein, sojini proteini itd. U nastavku slijedi detaljni popis sastojaka koji uvijek ili često sadrže mononatrijev glutaminat (prerađenu nevezanu glutaminsku kiselinu), a jako ih je puno gdje je naziv glutaminat – skriven. Popis je složen iz izvješća potrošača o nuspojavama u posljednjih 20 godina i iz informacija dobivenih od proizvođača i prehrambenih tehnologa.
E621 Mononatrijev glutaminat
"Mono-natrijev glutaminat zapravo isključuje prekidač u Vašem mozgu koju vam kaže: "Dovoljno sam jeo""
Nazivi sastojaka koji UVIJEK sadrže prerađenu nevezanu glutaminsku kiselinu:
- glutaminska kiselina (E 620), glutaminat (E 620)
- mononatrijev glutaminat (E 621)
- monokalijev glutaminat (E 622)
- kalcijev glutaminat (E 623)
- monoamonijev glutaminat (E 624)
- magnezijev glutaminat (E 625)
- natrijev glutaminat
- kvaščev ekstrakt
- bilo što “hidrolizirano”
- bilo koji “hidrolizirani protein”
- kalcijev kazeinat, natrijev kazeinat
- kvasac, sastojci kvasca
- autolizirani kvasac
- želatina
- teksturirani proteini
- Vetsin, Ajinomoto (trgovačka imena mononatrijevog glutaminata)
Nazivi sastojaka koji ČESTO sadrže ili proizvode prerađenu nevezanu glutaminsku kiselinu:
- karagenan (E 407)
- bujon i temeljac
- kocke za juhu
- protein sirutke, koncentrat proteina sirutke
- izolat proteina sirutke
- bilo koji “okus” ili “aroma”
- maltodekstrin
- limunska kiselina (E 330)
- bilo što “ultrapasterizirano”
- ječmeni slad
- pektin (E 440)
- proteaza
- bilo što “enzimski modificirano”
- bilo što koje “sadrži enzime”
- sladni ekstrakt
- sojin umak
- ekstrakt sojinog umaka
- sojini proteini, koncentrat sojinih proteina, izolat sojinih proteina
- bilo što “pojačano proteinima”
- bilo što fermentirano
- začini
Sastojci koji zajedno s mononatrijevim glutaminatom pojačavaju okus (nalaze se u namirnici uvijek zajedno s MNG-om)
- dinatrijev-5’-gvanilat (E627)
- dinatrijev-5’-inozinat (E631)
- dinatrijevi-5’-ribonukleotidi (E635)
Sastojci za koje se SUMNJA da sadrže ili da stvaraju suvišak prerađene nevezane glutaminske kiseline, koje služe kao okidač reakcija MNG-a kod visoko osjetljivih osoba
- kukuruzni škrob
- kukuruzni sirup
- modificirani škrob
- lipolizirane mliječne masnoće
- dekstroza, rižin sirup, smeđi rižin sirup
- mlijeko u prahu, mlijeko smanjene masnoće (npr. obrano mlijeko; 1% mlijeko; 2% mlijeko)
- većina nemasnih ili malomasnih proizvoda
- bilo što obogaćeno ili obogaćeno vitaminima
Napomena: Glutaminska kiselina koja se nalazi u neprerađenim proteinima ne uzrokuje navedene reakcije. Kako bi izazvala reakcije, glutaminska kiselina mora biti prerađena/proizvedena ili mora dolaziti iz fermentiranog proteina. Steknite naviku čitanja deklaracije i ne kupujte one proizvode koji imaju duge popise sastojaka i riječi koje ne razumijete.
Pitate se zašto je E621 još uvijek toliko prisutan ako je dokazana njegova štetnost? Prvenstveno se tu radi o utjecaju velikih prehrambenih kompanija koje su pomoću svojih lobija u mnogim zemljama uspjele ‘dokazati’ bezopasnost ovog proizvoda, jer je, dakako, njihov financijski interes u pitanju.
Drugi način njegova prikrivanja je upotreba raznih drugih naziva na deklaracijama prehrambenih proizvoda. Primjerice, krije se pod pseudonimima kao što je prirodna aroma, ekstrakt kvasca, hranjiva tvar i slično, umjesto oznake E621.
Nema komentara:
Objavi komentar