Za šta se upotrebljava vitamin A?
Vitamin A je neophodan za vid, rast, razvoj kostiju, razmnožavanje, nastanak ćelija i tkiva, imunitet, za integritet sluznica i kože. Ovaj vitamin se primenjuje u nedostacima ovog vitamina, za poboljšanje vida, kod noćnog slepila, staračke makularne degeneracije, glaukoma, katarakte, za poboljšanje imunih funkcija. Koristi se i kod oboljenja kože, akni, ekcema, psorijaze, rana, opekotina i drugih kožnih problema. U kozmetičkoj industriji se koristi za smanjenje bora i kao zaštita od UV zračenja.
Utjecaj na zdravlje i djelovanje
Mrežnica (lat. retina) je smještena u stražnjem dijelu očne jabučice. Kada svjetlost prođe kroz leću, mrežnica ga osjeti i pretvara u živčani impuls koji mozak interpretira. Retinol se prenosi u očno tkivo i mrežnicu oka specifičnim proteinima i nakuplja se u pigmentnim epitelnim stanicama
Vitamin A se još naziva anti-infektivnim vitaminom, zato što je potreban za normalno funkcioniranje imunosnog sustava. Koža i stnice sluznice (stanice koje oblažu dišne puteve, probavni i mokraćni trakt) djeluju kao prepreka te su time prva linija obrane tijela od infekcija. Retinol i njegovi metaboliti su potrebni za održavanje cjelokupnosti i funkcije tih stanica. Vitamin A i retinska kiselina imaju ulogu u diferencijaciji bijelih krvnih zrnaca te su uključeni u održavanje brojnih imunosnih stanica stečenog i urođenog imuniteta
Vitamin A utječe na ženski i muški reproduktivni sustav i to zbog sposobnosti da “poništi” mnoge reproduktivne poremećaje
uzrokovane nedostatkom vitmina A. U muškaraca vitamin A je potreban za spermatogenezu tako što potiče diferencijaciju nediferenciranih spermatogonija te za održavanje genitalnog trakta. U žena vitamin A je esencijalan za održvanje reproduktivnih organa i razvoj embrija. Također, sudjeluje u staničnoj signalizaciji koja potiče mejozu prilikom embriogeneze te je od izuzetne važnosti prilikom začeća i tijekom trudnoće
U kojim namirnicama se nalazi vitamin A?
Vitamin A se nalazi u džigerici, jajima, ribljem ulju, punomasnim mlečnim proizvodima. Organizam proizvodi vitamin A iz beta-karotena i drugih karotenoida. Većina tamno zelenog lisnatog povrća i žuto-narandžasto povrće i voće (šargarepa, bundeva, kajsija, breskva) sadrže beta-karotene. Karotenoidni pigmenti uključuju alfa, beta i gama-karotene i kriptoksantin, a prisutni su i u uljima, npr. bundevino ulje. Količina apsorbovanih karotenoida i prevedenih u vitamin A zavisi od količine vitamina A i karotenoida u organizmu. Smatra se da karotenoidi obezbeđuju oko 50% potreba za vitaminom A. Jetra održava nivo ovog vitamina u relativno uskom opsegu, tako što ga skladišti i oslobađa po potrebi.
Kada može doći do nedostatka vitamina A?
Kod celijakije, oboljenja pankreasa, Hronove bolesti i drugih inflamatornih oboljenja creva dolazi do smanjenja usvajanja masti, pa može doći i do nedostatka vitamina A.
Nedostatak vitamina A tijekom trudnoće uzrokuje ozbiljne kongenitalne poremećaje i razvoju oka te poremećaje u cirkulatornom, urogenitalnom i respirativnom sustavu. Međutim, vitamin A može imati i teratogen učinak, odnosno pretjeran unos vitamina A tijekom trudnoće može također uzrokovati ozbiljna oštećenja ploda koja uključuju malformacije lubanje, lica, srca, timusa i središnjeg živčanog sustava.
Noćno sljepilo
Noćno sljepilo je jedan od prvih znakova nedostatka vitamina A. To je poteškoća oka kojim ono se ne može prilagoditi prigušenom svjetlu. Pojedinci koji od toga obole me mogu razlikovati slike pri smanjenim količinama svjetlosti. No, vide normalno pri adekvatnom osvijetljenju. Nedostatak vitamina A utječe na vid tako što spriječava proizvodnju rodopsina. S obzirom da tijelo ne može samo stvoriti retinal u dovoljnim količinama, prehranom koja sadrži niske količine vitamina A se zapravo smanjuje i količina rodopsina u oku. Jednostavno nema dovoljno retinala koji bi se mogao vezati za opsin i stvoriti rodopsin, protein odgovoran za noćni vid, tj. vid pri smanjenom osvijetljenju. Manji nedostatak vitamina A uzrokuje promjene u konjuktivi zvane Bitotove pjege. Duži nedostatak vitamina A uzrokuje gubitak Goblet stanica u konjuktivi, membrani koj oblaže vanjsku površinu oka. Goblet stanice su odgovorne za izlučivanje sluzi i njihovo odsustvo rezultira kseroftalmijom, stanjem u kojem oko ne može stvarati suze. Mrtve epitelne i mikrobne stanice se nakupljaju u konjuktivi i stvaraju nakupine koje mogu uzrokovati infekciju i sljepoću
Sklonost infekcijama
Nedostatak vitamina A smanjuje sposobnost tijela da se bori sa infekcijama. Čak i mali, subklinički nedostaci vitamina A mogu biti problem, s obzirom da mogu povećati rizik, posebice u djece, od razvoja respiratornih infekcija, dijareju, smanjiti rast i razvoj kostiju, te u konačnici smanjiti vjerojatnost preživljavanja ozbiljnih bolesti.
Retinoidi su potrebni za pravilnu staničnu diferencijaciju T limfocita. Nedostatak vitamina A uzrokuje smanjenu proizvodnju, tj. smanjuje se broj T stanica i limfocita. Ako patogeni organizmi uđu u organizam, zbog smanjenog broj tih stanica, izostat će imuno odgovor te će organizam biti osjetljiviji na infekcije. Kod nedostatka vitamina A stanice koje izlučuju sluz se zamjenjuju sa stanicama koje proizvode keratin, te uzrokuju kserozu. U nedostaku vitamina A stanice epitelnih tkiva (npr. pluća, crijeva, kože i rožnice) se ne diferenciraju normalno nego mijenjaju strukturu i gube sposobnost da izlučuju glikoproteine te su time ta tkiva podložnija infekcijama.
Nedostatak vitamina A se povezuje i sa upalom pluća. Stanice koje oblažu pluća gube svoje svojstvo uklanjanja patogenih mikororganizama te je time sklonost infekciji veća.
Nedostatak vitamina A i infekcije pogoršavaju jedan drugoga; sam nedostatak vitamina A uzrok je smanjene otpornosti organizma na infekcije, a infekcija smanjuje količinu vitamina A, smanjujući njegovu apsorpciju u crijevima. Međutim, istraživanja pokazuju da vitamin A ne smanjuje prijenos virusa HIV-a sa majke na dijete, dok je jedno istraživanje pokazalo upravo suprotno, tj. kod majki kojima je nedostajao vitamin A postoji četiri puta veća šansa od prijenosa HIV-a na dijete.
Nedostatak vitamina A povezan sa nedostatkom minerala
Cink
Nedostatak cinka utječe na metabolizam vitamina A na nekoliko načina: (1) nedostatak cinka smanjuje sintezu proteina važnih za prijenos retinola do tkiva te također taj protein štiti organizam od moguće toksičnosti samog retinola; (2) nedostatak cinka uzrokuje smanjenje aktivnosti enzima koji otpušta retinol iz jetre u obliku retinil palmitata; i (3) cink je potreban za aktivnost enzima koji pretvara retinol u retinal.
Željezo
Nedostatak vitamina A može pogoršati anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza. Dodaci prehrani s vitaminom A poboljšavaju stanje oboljelog, te kombinacija željeza i vitamina A znatno smanjuje simptome anemije i u konačnici poboljšava opće stanje pacijenta.
Kome treba više vitamina A da se spriječi hipovitaminoza A?
Zdravi ljudi imaju rezerve vitamina A u jetri i nisu u opasnosti od njegovog nedostatka u periodima kratkotrajne malapsorpcije masti. Međutim dugotrajni problemi s lošom apsorpcijom masti može uzrokovti dijareju i spriječiti normalnu apsorpciju vitamina A. S vremenom to može uzrokovati hipovitaminozu A. Vegetarijanci koji ne jedu jaja i mliječne proizvode trebaju provitamine A (špinat, mrkva, …) da bi namirili potrebu organizma za vitaminom A. Pretjerani unos alkohola smanjuje zalihe vitamina A. Međutim, u ovom slučaju, dodaci prehrani sa vitaminom A se ne preporučaju jer jetra takovih pojedinaca je osjetljivija na toksičnost većih doza vitamina A. Preporuča se obogatiti prehranu karotenoidima, kao izvorom vitamina A
Oboljeli od sljedećih bolesti bi mogli razviti i hipovitaminozu A:
Celijakija – Celijakija je genetski poremećaj, nepodnošljivost organizma na gluten, bjelančevinu koje ima u žitaricama (pšenici, raži, ječmu). Posljedica je tipična glutenska enteropatija koja izaziva teško oštećenje sluznice tankog crijeva, zbog čega je umanjena apsorpcija hrane.
Crohnova bolest – Upalna bolest crijeva koja tipično zahvaća potpunu debljinu crijevne stijenke te uzrokuje dijareju i malapsorpciju masti, a time i vitamina topljivih u mastima.
Poremećaji u funkciji gušterače – Enzimi koje gušterača izlučuje su bitni za apsorpciju masti, pa poremećaji u njenom radu često uzrokuju malapsorpciju masti
Cistična fibroza – Cistična fibroza je česta nasljedna bolest koju karakterizira nedovoljna količina probavnih enzima, što uzrokuje malapsorpciju masti, a time i vitamina topljivih u mastima.
Nema komentara:
Objavi komentar